Ove godine navršilo se sto godina od izbijanja Prvog svetskog rata. Naši saveznici u toj svetskoj kataklizmi nazvali su ga Velikim ratom za civilizaciju! Mi Srbi smatrali smo ga ratom za oslobođenje i ujedinjenje Srba i drugih južnih Slovena. Nismo ga izazvali, nismo mu težili, ali smo kao narod i kao država na napad odgovorili onako kako je trebalo i kako smo morali!

    

grb Karadjordjevica

Sve države i narodi koji su imali sudbinu da u tom ratnom vihoru učestvuju, voljno ili nevoljno, obeležile su sećanje na te davne događaje, davne vremenski, a bliske po posledicama koje i danas snosimo i živimo. I u Srbiji je učinjen napor da se uspomeni i žrtvama oda dužna pažnja i priznanje. Da li je učinjeno dovoljno možemo se slagati ili ne, ali napor nije sporan, a verujemo ni želja da potomci ne dokazuju svoju savremenu štedljivost na zahvalnosti precima, niti namera da se njihov heroizam ne uloži u sopstveni politički i etički pragmatizam.

Ipak, sa velikim žaljenjem konstatujemo da država, na najvišem i visokom nivou, nije propustila priliku da i ovaj put demonstrira privrženost lošoj tradiciji titoističkog nasleđa, koja podrazumeva prećutkivanje uloge i značaja Kralja Petra Prvog i Prestolonaslednika, potonjeg kralja Aleksandra Prvog. Govoriti o bitkama na Ceru i Kolubari, a ne pomenuti velikog i demokratskog vladara Srbije, onoga kome su srpski ratnici položili i održali zakletvu, i prećutati glavnokomandujućeg te herojske vojske, jednostavno je nepristojno! Treba podsetiti da je u prvoj defanzivnoj fazi Kolubarske bitke, dolazak starog kralja Petra na bojište u prve linije fronta imao odsudni značaj za podizanje, u tom trenutku klonulog morala vojske.

Ponašati se uvredljivo prema njihovom praunuku i unuku, protokolarno ga ponižavati i osporavati mu pravo da položi venac tokom svečanosti, ne može se pravdati potrebama protokola. Protokol koji nalaže nepristojnost nije protokol, to je tanka i prozirna magla iza koje se krije nepoštovanje same svečanosti, njenog smisla i sadržaja. Da nije u pitanju slučajnost, pokazao je i primer izložbe održane u Kraljevskom dvoru 11. novembra, na dan primirja. Izložba pod nazivom „Dinastija Karađorđević u velikom ratu“ je bila fantastično posećena, došao je krem kulturne javnosti, kompletan diplomatski kor, a niti jedan predstavnik države.

To se ne radi u zemljama koje drže do sebe, ni u narodu koji sebe poštuje!

Saopštenje potpisuju:

  • Arh. Dragomir Acović, član Krunskog veća
  • Mr Dušan Babac, autor i publicista, član Krunskog veća
  • Dr Dušan T. Bataković, istoričar i diplomata, direktor Balkanološkog instituta SANU i član Krunskog veća
  • Dr Branko Terzić, ađutant Nj.K.V. Prestolonaslednika Aleksandra, član Krunskog veća
  • Akademik Matija Bećković, redovni član SANU i član Krunskog saveta
  • Akademik Dušan Kovačević, redovni član SANU i član Krunskog saveta
  • Akademik Miroslav Gašić, redovni član SANU i član Krunskog saveta
  • Prof. dr Pavle Nikolić, profesor Univerziteta u Beogradu u penziji, član Krunskog saveta
  • Prof. dr Slobodan Perović, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, član Krunskog saveta
  • Prof. dr Dragoljub Kavran, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, član Krunskog saveta
  • Doc dr Čedomir Antić, istoričar i publicista, član Krunskog saveta
  • Dr Milan Parivodić, osnivač ForInvest, asistent na Pravnom fakultetu u Beogradu i član Krunskog saveta
  • Adv. Đorđe Đurišić, diplomirani pravnik, član Krunskog saveta
  • G-din Vladan Živulović, diplomirani pravnik, član Krunskog saveta
  • G-din Predrag Marković, književnik i književni prevodilac, član Krunskog saveta
  • Prof. dr Kosta Čavoški, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, član Krunskog kabineta
  • Adv. Vladimir M. Gajić, diplomirani pravnik, član Krunskog kabineta
  • G-din Milorad Savićević, diplomirani pravnik, član Krunskog kabineta