Pročitajte saopštenje predsednika Udruženja Kraljevina Srbija, g. Maria Majstorovića povodom 800. godišnjica krunisanja Stefana Prvovenčanog u Žiči.
Udruženje Kraljevina Srbija ove godine učestvuje u organizaciji, zajedno sa Kraljevskim Domom Karađorđevića, Srpskom pravoslavnom crkvom i gradom Kraljevom, obeležavanja jednog od najznačajnijih trenutaka u istoriji srpskog naroda – krunisanja prvog Kralja ujedinjenih srpskih zemalja Raške, Duklje, Travunije i Zahumlja, u Žiči 1217. godine.
Značaj ovenčavanja Krunom koja je došla iz Vatikana, od pape Honorija III, u tom vremenu značilo je međunarodno priznanje ujedinjene srpske države od strane zapadnog hrišćanskog sveta i jedinog vladara nad njima – kralja Stefana Prvovenčanog iz blagorodne loze Nemanjića. Unutrašnje političko stanje u Vizantiji, i uopšte na istoku, nije išlo u prilog ovom priznanju. Podršku bratu za dobijanje Krune i uzdizanje Srbije u rang Kraljevine dao je naš veliki prosvetitelj Sveti Sava koji je poslao episkopa Metodija u Rim kod pape sa molbom da mu pošalje blagoslov od svetih apostola i od samoga blagoslovenu krunu, da kruniše svoga brata na kraljevstvo po prvom otačastvu kraljevstva njihova. Razlika između katolika i pravoslavaca u tom vremenu nije bila toliko izražena, posebno u zemljama tzv. Vizantijskog komonvelta. Srednjovekovna Srbija bila je naseljena stanovništvom koje nije bilo isključivo pravoslavno. Celokupno primorje i stotinama kilometara u zaleđu preovladavali su katolici. Kako kaže prof. Čedomir Antić, u tadašnjoj Evropi postojala je hijerarhija država, kada jedan narod prihvati hrišćanstvo postaje i deo hrišćanskog sveta.
Ovo priznanje utrlo je put koji je dve godine kasnije, zahvaljujući izuzetnoj ličnosti i delu Svetoga Save, doveo do autokefalnosti Srpske Pravoslavne crkve 1219., a zatim i drugog krunisanja Stefana u Žiči, od strane brata i prvog srpskog Arhiepiskopa, 1221. godine.
Krunisanje je za srednjovekovnu Srbiju predstavljao početak konstantnog dvovekovnog uspona do stvaranja velike i moćne evropske države u vreme Cara Stefana Uroša IV Dušana a simboli vladara iz dinastije Nemanjića i dan danas stoje u našem grbu i temelj su naše države.
Srbija je imala velike vladare i pre Stefana Prvovenčanog iz dinastija velikih Knezova Vlastimirovića i njihovih naslednika Vojislavljevića, koji su iznedrili i prvog Kralja – Mihajla. Ove godine se navršava 940. godina od kako je Mihajlu papa Grgur VII 1077. godine potvrdio kraljevsku Krunu, ali su naši praoci iz ove dve dinastije uglavnom bili vezani samo za jednu oblast – Duklju, i nisu uspeli da objedine sve zemlje u jednu državu i očuvaju ih, već su to činili sa promenljivim uspesima.
800. godišnjica krunisanja Kralja Stefana Prvovenčanog je od izuzetnog značaja za Srbiju i srpski narod i ne sme biti zaboravljena! Ona govori o našem istorijskom nasleđu ali i o kontinuitetu našeg postojanja, jer bez nje ne bi bilo ni naše današnje države!
Udruženje Kraljevina Srbija je u čast ovog velikog jubileja promovisalo novi grb udruženja koji će koristiti cele godine, dok će niz godišnjih aktivnosti širom zemlje biti krunasan velikim događajem u Kraljevu 7. oktobra, na dan Sv. Simona monaha ( Kralja Stefana Prvovenčanog), proslavom Kraljevog dana i litijom gradskim ulicama u kojoj će biti pronete mošti svetog Kralja.
U slavu i čast otadžbine, živeo Kralj!