Udruženje Kraljevina Srbija ima čast da vam predstavi novi izgled našeg logoa koji ćemo koristiti u 2017. godini, a povodom velikog jubileja – 800 godina od kako je Srbija 1217. godine krunisanjem Stefana Prvovenčanog u Žiči dobila prvo međunarodno priznanje.
Udruženje Kraljevina Srbija će nizom aktivnosti obeležiti ovaj značajni jubilej, a kruna svega će biti veliki događaj u Kraljevu u oktobru ove godine, o kome će biti više reči u mesecima pred nama.
Simboli vladara iz dinastije Nemanjića i dan danas stoje u našem grbu, oni su udarili temelje naše države na kojima ona i danas stoji.
Srbija je imala Kraljeve i pre Stefana Prvovenčanog iz dinastija Vlastmirovića i Vojislavljevića, ali su oni bili vezani samo za jednu oblast – Duklju.
Stefan Nemanja je objedinio srpske zemlje Rašku, Duklju, Travuniju i Zahumlje, što je za srednjovekovnu Srbiju predstavljao početak dvovekovnog uspona i konačnog stvaranja velike i moćne evropske države koja je svoj vrhunac dostigla stvaranjem Dušanovog carstva, a Stefan Prvovenčani je bio prvi vladar koji je imao vlast nad teritorijom koja se uglavnom poklapa sa današnjom Srbijom.
Kruna Kralja Stefana Prvovenčanog je stigla iz Vatikana, od pape Honorija Trećeg, što je u srednjovekovno vreme značilo formalno i praktično priznanje države i njenog vladara!
Ovaj veliki jubilej koga se sećamo je potisnut možda baš zbog činjenice da je Kruna stigla od poglavara Katoličke crkve, ali se zaboravlja da u to vreme podela nije bila toliko izražena kao danas, o čemu govori i dr Čedomir Antić, istoričar i član Krunskog saveta:
„Početkom 13. veka antagonizam još nije tako dubok, posebno u zemljama tzv. Vizantijskog komonvelta. Religija je postala “vododelnica nacija”, kako je govorio veliki istoričar Milorad Ekmečić, tek stotinama godina kasnije, u 19. veku. Srednjovekovna Srbija bila je naseljena stanovništvom koje nije bilo isključivo pravoslavno. Celokupno primorje i stotinama kilometara u zaleđu preovladavali su katolici. U srednjovekovnoj Evropi postojala je hijerarhija država. Kada jedan narod prihvati hrišćanstvo postaje i deo hrišćanskog sveta.“ (Večernje Novosti, 12. mart 2017.)
Uostalom, za dobijanje Krune i uzdizanje Srbije u rang Kraljevine se zalagao i sam Sveti Sava, brat Stefana Prvovenčanog i naš veliki prosvetitelj, utemeljivač autokefalne srpske crkve, o čemu piše Domentijan u svom „Žitiju Svetog Save“: „Arhiepiskop Sava je poslao episkopa Metodija u Rim kod pape sa molbom da mu pošalje blagoslov od svetih apostola i od samoga blagoslovenu krunu, da kruniše svoga brata na kraljevstvo po prvom otačastvu kraljevstva njihova.“
Upravo ova činjenica, da je kruna stigla sa zapada, je ubrzala i priznanje istočne crkve naše države, i konačno dobijanje njene autokefalnosti.
800. godišnjica krunisanja Kralja Stefana Prvovenčanog je od izuzetnog značaja za Srbiju i srpski narod i ne sme biti zaboravljena! Ona govori o našem istorijskom nasleđu, ali i o kontinuitetu našeg postojanja, jer bez nje ne bi bilo ni naše današnje države!