Pored brojnih datuma koje narod kruševačkog kraja pamti po stradanju je i 14. jul kada su pre 100 godina austrougarski okupatori na smrt vešanjem osudili osmoricu uglednih građana iz Brusa.  Senima stradalih danas su odali počast predstavnici Vojske Srbije, Udruženja Kraljevina Srbija iz Kruševca, kao i Udruženja za negovanje slobodarskih tradicija Srbije koje je decembra 1992. godine podiglo Spomenik vešanim rodoljubima u kasarni „Car Lazar“.

   

Nakon polaganja venaca predstavnici Vojske Srbije pokazali su mesto za koje se smatra da su tu sahranjeni vešani rodoljubi. Obeležje gde su sahranjeni ne postoji, ali je posle Prvog svetskog rata postavljena spomen-ploča koja je uklonjena nakon Drugog svetskog rata.

O ovom događaju, gostujući u Jutarnjem programu Televizije Kruševac, ispričao je istoričar Konstantin Dobrota ispred Udruženja Kraljevina Srbija:

„Na osnovu neke prijave uhapšeno je 38 ljudi, ali njih 8 je osuđeno na smrtnu kaznu kao „kolovođe“ tog ustanka. Glavni povod je bio zato što je blizu strugare Sibina Jeličića u Brusu pronađeno je 19 sanduka sa ličnim stvarima regenta Aleksandra Karađorđevića. Inače, on je bio vrlo poznata ličnost u Srbiji, lični prijatelj kralja Petra Prvog i Nikole Pašića. Nažalost, nemamo mnogo podataka kako je teklo suđenje. Devetog jula su sprovedeni kroz Kruševac u pratnji mađarske žandarmerije do kasarne „Car Lazar“ gde su i obešeni.“

Obešeni su:
Vojislav Bralović, upravnik pošte u Brusu,
Milosav Stevović, trgovac iz Brusa, bivši okružni i sreski narodni poslanik, dugogodišnji predsednik opštine u Brusu,
Sibin (Cvetka) Jeličić, industrijalac iz Brusa,
Svetislav – Toza Kovačević, opštinski delovođa iz Popove kod Blaca,
Boško Gočmanac, kmet sela Livađa,
Tihomir Šljivić, zemljoradnik iz Dubaca,
Dobrosav Pavličević, predsednik opštine vlajkovačke, iz sela Radmanova,
Vlajko Pavličević, kmet sela Radmanova.

Prvi je obešen „kolovođa zavere“, Vojislav Bralović. Pred smrt je uzviknuo snažnim glasom: – Braćo! Ja umirem nevin, ali doći će strašni sud i našim dželatima!

Ovaj događaj je zabeležen u mnogim tekstovima, a Vojislav Ilić Mlađi opevao ga je u pesmi „Mučenici iz vremena okupacije“. Pisac August Cesarec, koji je kao pisar službovao za vreme okupacije, napisao je novelu „Golgota osmorice“.

Ovom prilikom, zahvaljujemo se kruševačkom garnizonu Vojske Srbije na srdačnom dočeku.

Prilog RTK o ovom događaju možete pogledati na linku

Celu galeriju slika pogledajte na LINKU